Ekstremni vremenski uslovi uzrokovali su 916.000 smrtnih slučajeva i 4,7 biliona američkih dolara gubitaka
Ekstremni vremenski događaji uzrokovali su preko 916.000 smrtnih slučajeva i oko 4,7 biliona američkih dolara direktnih ekonomskih gubitaka između 1996. i 2025. godine. Indeks klimatskog rizika Germanwatch 2027, predstavljen na samitu COP31 u Antaliji, detaljno je opisao ove ogromne ljudske i ekonomske gubitke koji su rezultat skoro 10.000 ekstremnih vremenskih događaja tokom 30-godišnjeg perioda.
Uticaj vremenskih događaja 2025. godine
U 2025. godini ekstremni vremenski događaji uzrokovali su skoro 35.000 smrtnih slučajeva i pogodili više od 100 miliona ljudi. Ovi događaji su rezultirali sa više od 158 milijardi američkih dolara direktnih ekonomskih gubitaka. Toplotni talasi bili su najsmrtonosniji ekstremni vremenski fenomen u 2025. godini, uzrokujući preko 24.000 smrtnih slučajeva. Ova brojka činila je oko 70% ukupnih smrtnih slučajeva zabilježenih tokom te godine.
Oluje su prouzrokovale najveću ekonomsku štetu u 2025. godini, ukupno 64,8 milijardi američkih dolara direktnih gubitaka. Taj iznos predstavlja 58% ukupnih ekonomskih gubitaka zabilježenih tokom 30-godišnjeg perioda od 1996. do 2025. godine. Specifični vremenski događaji doprineli su regionalnim uticajima, kao što je uragan Melissa koji je pogodio Jamajku i ciklon Ditwah koji je pogodio Šri Lanku.
Regionalna i nacionalna statistika
Najpogođenije zemlje u 2025. godini bile su Jamajka, Šri Lanka i Španija. U Španiji su temperature dostigle vrhunac od 46 stepeni Celzijusa. Određeni broj smrtnih slučajeva za 2025. godinu objavljeni su u izveštajima medija, napominjući da je Italija zabeležila 6.710 smrtnih slučajeva, Španija je zabeležila 3.893 smrtna slučaja, a Nemačka je zabeležila preko 2.400 smrtnih slučajeva povezanih sa toplotnim talasima tokom jula i avgusta.
Što se tiče dugoročnih podataka od 1996. do 2025. godine, Dominika, Mijanmar i Honduras bile su tri zemlje sa najviše uticaja. Od deset najugroženijih zemalja u ovom 30-godišnjem periodu, devet su ekonomije sa srednjim prihodima, dok su Bahami jedina zemlja sa visokim prihodima. Dejvid Ekstejn, koautor izveštaja, napomenuo je da su Bahami jedina bogata zemlja među deset najugroženijih država u poslednjih 30 godina.
Ekstremni vremenski uticaj u Belgiji 2025. godine zauzeo je 62. mjesto za tu godinu i 58. za period 1996–2025, prema medijskim izvještajima. Ostale zemlje koje slijede prve tri najviše pogođene zemlje u periodu od 30 godina uključuju Libiju i Haiti.
Institucionalna upozorenja i pozivi na akciju
Germanwatch je naglasio da samit COP31 mora preduzeti ambiciozne korake u vezi sa prilagođavanjem, gubitkom i štetom i ublažavanjem. Organizacija je navela da Indeks klimatskog rizika za 2027. godinu naglašava sve veće troškove neaktivnosti i rastući ljudski i ekonomski uticaj ekstremnih vremenskih uslova.
Autori izveštaja su Dejvid Ekštajn i Laura Šefer. Podaci pokazuju da su između 1996. i 2025. godine ekstremni vremenski događaji pogodili ukupno 5,5 milijardi ljudi širom svijeta.
Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt
Komentari 0