Zemljopis i regionalne podjele Turske
Turska je transkontinentalna zemlja, a njezina anatolijska strana čini najveći dio kopnene mase. Ova anatolska regija služi kao zemljopisni most koji povezuje jugoistočnu Europu i zapadnu Aziju. Europski dio zemlje, poznat kao Istočna Trakija, čini 3% ukupne kopnene mase, ali čini više od 15% stanovništva. Razdvajanje Istočne Trakije i Male Azije obilježeno je Bosporom, Mramornim morem i Dardanelima.
Cijeli teritorij Turske iznosi 783.356 četvornih kilometara. Raznolik teren zemlje obuhvaća prostrane ravnice Anatolije, guste šume crnomorske regije, polusušna zemljišta, prirodna jezera i obale koje graniče s Egejskim i Sredozemnim morem. Zemljopisno središte cijele zemlje nalazi se u mjestu Eşrefpaşa u okrugu Çandır, provincija Yozgat.
Zemljopisne regije i tereni
Nakon opsežnih rasprava, Prvi kongres geografije održan u Ankari 1941. godine podijelio je Tursku na sedam različitih geografskih područja. Te su podjele utvrđene na temelju detaljnih analiza klime, topografije, flore, faune, ljudskog staništa, poljoprivrednih raznolikosti i prometnih mreža. Dobivenih sedam regija kategorizirano je u četiri obalna područja i tri unutarnja područja, nazvana prema njihovoj blizini okolnim morima i njihovom položaju unutar Anatolije.
Fizička geografija crnomorske regije karakterizira planinski lanac koji se proteže paralelno s obalom, stvarajući barijeru koja potiče visoku vlažnost i oborine. Istočno crnomorsko područje prikazuje alpske krajolike sa strmim, gusto pošumljenim padinama. Ove strme padine su istaknuta morfološka značajka, kako pod morem tako i unutar planinskih lanaca, gdje vrhovi mogu prelaziti 3000 metara.
Hidrologija i flora
Crnomorska regija je hranjena tijekom cijele godine visokim oborinama, koje mogu doseći i do 2200mm. Ova obilne kiše podržavaju guste šume u kojima dominiraju hrast, stabla obitelji bukve, lječilište, rog i slatki kesten. Hidrologija regije definirana je s nekoliko glavnih rijeka koje teku od zapada prema istoku, uključujući Sakaryu (824 km), Yeşilırmak (418 km) i Çoruh (376 km). Rijeka Kızılırmak ističe se kao najduža rijeka u Turskoj, duga 1355 kilometara.
Ekološka izolacija uzrokovana strmim dolinama u crnomorskoj regiji potaknula je jedinstvenu biološku raznolikost. U regiji se nalazi 850 biljnih svojti, od kojih je 116 endemsko za to područje. Među njima je 12 klasificirano kao ugroženo, a 19 kao ranjivo. Ovaj jedinstveni geografski kontekst također je pridonio razvoju različitih kulturnih identiteta, kao što su jezik Laz, glazba i ples.
Sljedeći kontrolni popis sažima ključne geografske značajke Turske:
- Anatolijska strana povezuje jugoistočnu Europu i zapadnu Aziju.
- Pontske planine dijele Anatolijsku ravnicu od Crnog mora.
- Najduža rijeka u Turskoj je rijeka Kızılırmak.
Administrativne i geografske podjele Turske odražavaju složenu interakciju između kontinentalne geografije, povijesnih ugovora i ekološke raznolikosti u sedam priznatih regija.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0